U protekla dva dana sam pregledala nekih 200 koledza, cene, programe uslove za upis i jednako sam izgubljena kao i prvog dana kada sam pocela da razmrsavam klupko zvano kanadsko skolstvo, od tih 200 oko 194 je privatno...cene su toliko razlicite da jedan isti program od 32 nedelje na jednom kosta 4000 a na drugom skoro 8000...
Jos me boli glava i peku oci od ekrana, i stalno imam osecaj da nista nisam uradila, osim toga pola programa koje nude su po mom poimanju smesni jer jos uvek ne razumem ovdasnji nacin zivota, npr. dekorater prostorija ili torti, zasto neko treba da pljune 5000 dolara za to? ili novinar, ili fashionista sta god im to bilo a lici mi na fashistu, ili animator, dizajner video igrica...administrator kancelarijske dokumentacije...gomila lepih naziva za glupave stvari, pretpostavljam da se bebisiter naziva menadzer za edukaciju i razvoj podmladtka ili tako nesto, i da ako vec nisu smislice i cetvorocifreni kurs za to.
Problem je sto ne mogu da pronadjem savetnika, a zvala sam gomilu skola, da mi kaze sta bi za mene bilo najbolje ...ne uzmite za zlo sto iz mene govori ironija i umor, vracam se "poslu", kad konacno sazvacem sve i saznam vise sescu pa cu napisati...
spisak svih privatnih koledza u ontariju, kliknite na link sa imenom koledza da vidite programe i cene u ponudi
https://www.riccpcc.serviceontario.ca/pcc/CommandServlet?command=publicreport&config=pccProgram3Html.xml&parm_type_1=STRING&parm_value_1=EN&parm_type_2=STRING&parm_type_3=STRING&parm_value_2=&parm_value_3=
Wednesday, January 26, 2011
Friday, January 21, 2011
Prica u slikama :) jer mi nedostaje lepo vreme...
Road to nowhere by ~silycat3 on deviantART
Storm above by ~silycat3 on deviantART
Glory by ~silycat3 on deviantART
Autumn by ~silycat3 on deviantART
Looks like it's time to go by ~silycat3 on deviantART
Sun flare by ~silycat3 on deviantART
Emerald waters by ~silycat3 on deviantART
He loves me not by ~silycat3 on deviantART
Two in love by ~silycat3 on deviantART
Symetry by ~silycat3 on deviantART
Here comes the sun by ~silycat3 on deviantART
Circles and colors by ~silycat3 on deviantART
Chemical industry by ~silycat3 on deviantART
Hot coffe by ~silycat3 on deviantART
Sqall

slika je sa ovog bloga gde mozete videti neke slicice zivota u torontu pravih kanadjana :)
ps u pitanju je istopolni par, 27 godina zajedno...
http://tomatoesfromcanada.blogspot.com/
Danas smo imali cast da osetimo sta stvarno znaci sqall,ubuduce kad cujem tu rec na prognozi ne izlazim napolje.
Vetar koji siba svom snagom na minus 6 i nosi majusne cestice poluotopljenog snega koje ti se lepe za lice i kozu i peku kao hiljade iglica, ruke ne osecas a oci su ti pune suza i vetar je gde god da se okrenes neumoljiv i jeziv.Vilica ti se ukoci od hladnoce i dodje ti da places jer ne mozes ni napred ni nazad, kolica su se zaglavila u meki sneg i bljuzgavicu bebac urla a ja moram do lekara na razgovor...uzas jedan od vremena.Posto su jos pre nekog vremena stigli rezultati tog rutinskog pregleda za nove pacijente a ja sam odlagala posetu jer znam da mi nije nista i da nemam razloga da idem po lekarima plus u sezoni gripa da pokupim nesto tamo dok cekam, konacno im je dojadilo i rekli su da dodjem danas da zavrsimo s tim, i tako sprzio nas je vetar, oboje smo crveni ko rakovi.
Pre podne su zatvoreni mnogi putevi, bilo je gomila udesa i od tog belog vetra bukvalno nevidis ispred sebe, posle 3 popodne sve je nestalo kao rukom odneseno i sinulo je sunce kao da se nista nije desilo, obican zimski dan...
.......................................................................................
POkusavam da pronadjem neki program od godinu dana, kurs ili nesto sa vecernjim casoovima i po povoljnoj ceni za neki posao koji se ovde trazi. Dosad sam skontala da su uvek aktuelne 2 ili 3 stvari, zdravstvo, informatika i kancelarijski i bankarski poslovi tipa sluzbenik ili racunovodja itd.
Cene kurseva krecu se od 3500 cad do 8000 po semestru zavisno od skole i vrste kursa.Posto svaka skola ili koledz formira svoj cenovnik ne mogu da generalizujem jer su cene vrlo razlicite.Meni bi najvise odgovarala opcija od jedne godine, to je 2 semestra sa po tri predavanja nedeljno uvece od 7 do 10 i subotom, mada izbor je vrlo uzak i sumnjiv, u smislu da ne znam sta bi radila sa kursem animatora ili kriminalnog ponasanja.Razlog je to sto su kursevi ovog tipa osmisljeni za ljude koji vec rade u struci ali hoce da se doskoluju i kreirani da odgovaraju kao dopune odredjenoj struci ili profilu koji ja nemam i treba tek da "osvojim".
Nemam mnogo vere u to da ce biti nesto od mojih diploma, bar ne dok smo ovde mada cu pokusati i sa tim nesto da uradim, Toronto godisnje primi 100 hiljada emigranata, trecinu koja dodje u zemlju, ovde su i taksisti prakticno magistri...
Ima jos jedna stvar, saznala sam zasto su moji stariji profesori govorili da sve lose dolazi sa zapada, mada se to tamo tek pocelo siriti odskora...i ovde je gomila instant koledza mahom iz Usa koji ti za godinu dana uzmu gomilu para za predavanja sumnjivog kvaliteta i daju certifikat koji mnogima nije opravdao ulozeno.Bar 3 non stop reklamiraju na TV, pogledala sam im sajtove, nista posebno a onda sam slucajno trazeci preko gugla naisla na niz negativnih komentara, pricama o prevarama i nezadovoljnim studentima i tuzbama, ovo se mahom odnosilo na trios ili everest kako se sada zove koledz mada verovatno ih ima jos.Jako lici na pricu sa onim nasim tamo bk i instant menadzmentom, das pare dobijes diplomu i sta onda?
Dobra stvar je sto na vecini oglasa za posao ne traze posebnu skolu , nego mahom pise neka skola ili odredjeni stepen obrazovanja, ali opet ne bih da dam pare na glupost...pogotovo sto to nije mala suma.
Kad sam kod toga, ovaj sajt (preko njega je i aca nasao posao) vam je majka za Kanadu, osim toga ima i posebnih sajtova koji nudi poslove tek pridoslim emigrantima,nisu sjajni ali cisto da se prebrodi zacarani krug sa kanadskim iskustvom, nekome ce mozda doneti srecu kao nama.
http://www.jobbank.gc.ca/Intro-eng.aspx
http://www.hireimmigrants.ca/how/5
Eh, jedan u nizu paradoksa ovde, da bi radio u Kanadi moras da si radio u Kanadi...isto je i sa diplomama uvezu diplomirane lekare i sestre koji onda moraju nazad u skolu i ne mogu da rade ovde, ili ja ili bilo koji sretnik koji nije hemicar, informaticar ili nesto slicno...zato kazem nijedan sistem nije savrsen.
Ali to je vec klasika, stara prica da se ne ponavljam, nekome ocigledno to odgovara jer kako brzo menjaju zakone i poreze ovo su mogli da srede za 5 minuta jednostavnom promenom akreditacija, samo onda bi fakulteti izgubili toliko puno para....
Postoje krediti za studente https://osap.gov.on.ca/OSAPPortal, i neke olaksice za novodosle ali kada se odlucite na taj korak internet ce vam biti najbolji nacin da saznate sta vas zanima, evo nekih linkova...
http://www.icascanada.ca/home.aspx#
http://plar.org/
http://www.utoronto.ca/
http://www.toronto.ca/quality_of_life/universities_colleges.htm
http://www.settlement.org/sys/faqs_detail.asp?faq_id=4001174
http://www.cnmag.ca/current-issue/948-more-bridges-for-immigrants
Umorila sam se, toliko od mene za danas...sredio me ovaj sqall :)
Gallery: Jan. 28 snow squalls
Thursday, January 20, 2011
Hm....? kad porastes kaz'ce ti se samo (Zmaj)
Toliko vas koji bolje poznajete Kanadu od mene ostavi ovde poruke tipa vidi se da nemam pojma kako ovde stvari stoje itd...ne sporim, stvarno nemam pojma, nikad nisam ni imala jer jedno je kad nogom nisi krocio na drugi kontinent i imas neku medijsku ulepsanu sliku u glavi a drugo je kada sletis na aerodrom i pogledas kroz prozor i pomislis O boze....sta je ovo?
Nisam mogla da imam pojma jer mi niko nikada nije rekao sta me ceka, niko nije nasao vremena da napise na netu ili da mi isprica kako je stvarno ovde (a pri tom ne mislim da je lose, ili uglavnom nije lose), niko nije uzeo 5 minuta da tolikim ljudima koji dolaze kaze e bice ti lakse ako uradis ovako ili nemoj da radis to i to, ili jer znas da imas prava na to i to...ta snishodljivost tipa ccccccccccccc nije ta Kanada takva kakvom je ti vidis zaista nije na mestu, uostalom toliko puta sam vas pozvala da mi posaljete svoju pricu i misljenje, svet postoji i van moje tacke gledista, pa koga ne mrzi i ko hoce da podeli svoja iskustva vezana za Kanadu nega gostuje na blogu jednostavno posaljite tekst na mail koji je u profilu i to je to, ja cu ga objaviti.
....................................................................................
Uvek sam mislila da ako uspemo da stvorimo zivot ovde najgora stvar koja moze da mi se desi je da moje dete pomisli da se vrati tamo, ali onda smo za kratko vreme shvatili da nije on taj koji ce imati bilo kakav interes za zemlju koju ni ne poznaje, vec da smo mi ti koji ce biti "rizicni".
Procitala sam u zivotu preko 7000 knjiga, neke stvari sam verovatno naucila, neke uspela da shvatim,medjutim ima jedna stvar koja me jos uvek muci kada poredim mesta za zivot na planeti i zemlje uopste, koja je to velika razlika izmedju socijalizma, komunizma i kapitalizma. Neko bi rekao da je to lako, ali meni se stalno cini da je na ovaj ili onaj nacin to vrlo slicno i da se sve te neke ideje koje opisuju te sisteme vrlo utopijske jer covek koji zeli da prezivi je sebican po prirodi i gleda prvo sebe i svoj opstanak, mozes mu ispirati mozak koliko hoces ali instikt je u vecini slucajeva jaci (osim tamo gde su generacijama ispirali mozgove ljudima i stavili zid oko njih kao sto je Severna Koreja).
Kada neko kaze rec kapitalizam ja uvek vidim Carli Caplina kako trci kroz tockove masine u onom njegovom filmu...to je smesno i cudno ali tako je.
Pa sad, u svakom sistemu nesto nevalja, u svakom sistemu postoji nacin da neko drugi ima vise koristi i para od tebe...zivot je isuvise kratak da bi se lupala glava u vezi sa stvarima koje ne mozes promeniti ili su van tvog shvatanja sveta.
Zasto mi se ovakve misli neprestano motaju po glavi, iz prostog razloga sto citam Acinu literaturu za posao i ponekad me prodje jeza od onoga sto oni sa odusevljem opisuju...kako izmeriti produktivnost svake pojedine dimenzije kompanije, kako svesti radnika na satnice i brojeve, na ucinak i korisnost datoj kompaniji, to sve direktori zovu kej pi aj, key performance indicator...veliki brat je odavno tu.
Moderna vremena su snimljena 1936, svaka cast Caplinu njegova futuristicka vizija je apsolutno tacna.Dobro, ako je to taj mravinjak kapitalizma, koji onda film najbolje opisuje one druge sisteme?
Za komunizam cu nominovati film nacionalne geografije koji moze da se meri sa najboljim psiho hororima, o zivotu u Severnoj Koreji,
svaki put kad mi nesto smeta pomislim dobro je sto se nisam rodila tamo ili u nekoj africkoj banana republici, zivot bi mi bio pakao...:) slava velikom vodji ...
Socijalizam sudeci po onome sto pise u wikipediji ne postoji...http://hr.wikipedia.org/wiki/Socijalizam
ovo sto tu pise je smesno, pazi da sam ja radnik u fabrici i da mi je neko da u ruke da poboljsam svoj polozaj verovatno bih uradila sto i svaki posten direktor starog sistema povecala sebi platu i smanjila posao, hehehe kakav optimizam, salim se ali nisam videla primer da gomila ljudi moze da upravlja necim i donosi odluke u opstu korist svih bez totalnih raskola, da pojednostavim, kada nam je "cenjeni" psiholog iz beograda drzao seminar o resavanju konflikta medju decom u razredu, na nase zgrazanje rekao je kratko i jasno, deca su copor a copor mora da ima vodju, ako ih vidite da se makljaju ostavite ih da zavrse i vide ko je najjaci ili najpametniji jer oni moraju da znaju ko je vodja, i ako ih prekinete i kaznite oni ce se opet negde makljati posle skole da vide ko je najjaci...jer coporu treba vodja :))
I zasto se gnjavim ovim dosadnim razmisljanjem o sistemima i politici, pa nekako pokusavam da skontam gde spada ovaj sistem u kom sam sad jer iako deluje uredjeno na prvi pogled kad malo zagrebes vidis da i ovde ima rupica i propusta kao i svuda, neko mi je rekao da sam dosla u socijalnu drzavu sta god mu to znacilo i ja pokusavam da razumem tudje slike zivota...da li je bolje drustvo ili sta, mislim zdravstvo je slicno na moju veliku zalost, kazu da je americko horor, ne mogu da zamislim...svakako ima vise mogucnosti da nadjes posao nego tamo, opet mozda manje nego negde drugde...kad sam kod toga koja bi zemlja bila najidealnija za zivot i rad po vama?
Mi glasamo za Nemacku :)) ali iz cistog dugogodisnjeg sentimenta.
Kanada je kapitalizam tu nema sumnje sa nekim dozama humanosti tu i tamo.Oni koji su ziveli u razlicitim sistemima duze od mene i radili u istim mozda mogu da kazu gde su slicnosti i razlike i sta je bolje.Isto tako ja sam videla mozda par gradova u Kanadi i to samo u Ontariju a ona je ogromna i raznolika izmedju 2 mora,prelepih planina, glecera i ravnica, glupo je reci da sam videla Kanadu ili da znam nesto o njoj, to je kao kad bi posetio Bec pa rekao sad znam kakva je Evropa...
Nisam mogla da imam pojma jer mi niko nikada nije rekao sta me ceka, niko nije nasao vremena da napise na netu ili da mi isprica kako je stvarno ovde (a pri tom ne mislim da je lose, ili uglavnom nije lose), niko nije uzeo 5 minuta da tolikim ljudima koji dolaze kaze e bice ti lakse ako uradis ovako ili nemoj da radis to i to, ili jer znas da imas prava na to i to...ta snishodljivost tipa ccccccccccccc nije ta Kanada takva kakvom je ti vidis zaista nije na mestu, uostalom toliko puta sam vas pozvala da mi posaljete svoju pricu i misljenje, svet postoji i van moje tacke gledista, pa koga ne mrzi i ko hoce da podeli svoja iskustva vezana za Kanadu nega gostuje na blogu jednostavno posaljite tekst na mail koji je u profilu i to je to, ja cu ga objaviti.
....................................................................................
Uvek sam mislila da ako uspemo da stvorimo zivot ovde najgora stvar koja moze da mi se desi je da moje dete pomisli da se vrati tamo, ali onda smo za kratko vreme shvatili da nije on taj koji ce imati bilo kakav interes za zemlju koju ni ne poznaje, vec da smo mi ti koji ce biti "rizicni".
Procitala sam u zivotu preko 7000 knjiga, neke stvari sam verovatno naucila, neke uspela da shvatim,medjutim ima jedna stvar koja me jos uvek muci kada poredim mesta za zivot na planeti i zemlje uopste, koja je to velika razlika izmedju socijalizma, komunizma i kapitalizma. Neko bi rekao da je to lako, ali meni se stalno cini da je na ovaj ili onaj nacin to vrlo slicno i da se sve te neke ideje koje opisuju te sisteme vrlo utopijske jer covek koji zeli da prezivi je sebican po prirodi i gleda prvo sebe i svoj opstanak, mozes mu ispirati mozak koliko hoces ali instikt je u vecini slucajeva jaci (osim tamo gde su generacijama ispirali mozgove ljudima i stavili zid oko njih kao sto je Severna Koreja).
Kada neko kaze rec kapitalizam ja uvek vidim Carli Caplina kako trci kroz tockove masine u onom njegovom filmu...to je smesno i cudno ali tako je.
Pa sad, u svakom sistemu nesto nevalja, u svakom sistemu postoji nacin da neko drugi ima vise koristi i para od tebe...zivot je isuvise kratak da bi se lupala glava u vezi sa stvarima koje ne mozes promeniti ili su van tvog shvatanja sveta.
Zasto mi se ovakve misli neprestano motaju po glavi, iz prostog razloga sto citam Acinu literaturu za posao i ponekad me prodje jeza od onoga sto oni sa odusevljem opisuju...kako izmeriti produktivnost svake pojedine dimenzije kompanije, kako svesti radnika na satnice i brojeve, na ucinak i korisnost datoj kompaniji, to sve direktori zovu kej pi aj, key performance indicator...veliki brat je odavno tu.
Moderna vremena su snimljena 1936, svaka cast Caplinu njegova futuristicka vizija je apsolutno tacna.Dobro, ako je to taj mravinjak kapitalizma, koji onda film najbolje opisuje one druge sisteme?
Za komunizam cu nominovati film nacionalne geografije koji moze da se meri sa najboljim psiho hororima, o zivotu u Severnoj Koreji,
svaki put kad mi nesto smeta pomislim dobro je sto se nisam rodila tamo ili u nekoj africkoj banana republici, zivot bi mi bio pakao...:) slava velikom vodji ...
Socijalizam sudeci po onome sto pise u wikipediji ne postoji...http://hr.wikipedia.org/wiki/Socijalizam
ovo sto tu pise je smesno, pazi da sam ja radnik u fabrici i da mi je neko da u ruke da poboljsam svoj polozaj verovatno bih uradila sto i svaki posten direktor starog sistema povecala sebi platu i smanjila posao, hehehe kakav optimizam, salim se ali nisam videla primer da gomila ljudi moze da upravlja necim i donosi odluke u opstu korist svih bez totalnih raskola, da pojednostavim, kada nam je "cenjeni" psiholog iz beograda drzao seminar o resavanju konflikta medju decom u razredu, na nase zgrazanje rekao je kratko i jasno, deca su copor a copor mora da ima vodju, ako ih vidite da se makljaju ostavite ih da zavrse i vide ko je najjaci ili najpametniji jer oni moraju da znaju ko je vodja, i ako ih prekinete i kaznite oni ce se opet negde makljati posle skole da vide ko je najjaci...jer coporu treba vodja :))
I zasto se gnjavim ovim dosadnim razmisljanjem o sistemima i politici, pa nekako pokusavam da skontam gde spada ovaj sistem u kom sam sad jer iako deluje uredjeno na prvi pogled kad malo zagrebes vidis da i ovde ima rupica i propusta kao i svuda, neko mi je rekao da sam dosla u socijalnu drzavu sta god mu to znacilo i ja pokusavam da razumem tudje slike zivota...da li je bolje drustvo ili sta, mislim zdravstvo je slicno na moju veliku zalost, kazu da je americko horor, ne mogu da zamislim...svakako ima vise mogucnosti da nadjes posao nego tamo, opet mozda manje nego negde drugde...kad sam kod toga koja bi zemlja bila najidealnija za zivot i rad po vama?
Mi glasamo za Nemacku :)) ali iz cistog dugogodisnjeg sentimenta.
Kanada je kapitalizam tu nema sumnje sa nekim dozama humanosti tu i tamo.Oni koji su ziveli u razlicitim sistemima duze od mene i radili u istim mozda mogu da kazu gde su slicnosti i razlike i sta je bolje.Isto tako ja sam videla mozda par gradova u Kanadi i to samo u Ontariju a ona je ogromna i raznolika izmedju 2 mora,prelepih planina, glecera i ravnica, glupo je reci da sam videla Kanadu ili da znam nesto o njoj, to je kao kad bi posetio Bec pa rekao sad znam kakva je Evropa...
Saturday, January 15, 2011
Sneg **********
Nije da se bas nista ne desava ovih dana ali praznici su prosli, zivot se vraca u normalu i uglavnom smo zavejani jer ponekad ume da padne i po 30 cm snega za dva dana i nema sanse da mrdnes osim kolima.Doduse svaku noc se trude da ociste i trotoare i puteve ali ujutru opet napada taman dovoljno da ne mogu da guram kolica a bebac jos nece da saradjuje kada ga vodim za ruku, ima preko 15 kila i ne pada mi na pamet da ga nosam okolo ledja mi otpadose, u zadnje vreme se malo navikao ali cim vidi dugme ili sijalicu gotovo je po njemu mogli bi citav sat da visimo na semaforu i pritiskamo dugmice za prelazak na opstu "radost" vozaca koji ionako mile po losem vremenu.
Nekim acinim kolegama treba i po 2 sata do posla i jos vise od 2 nazad jer kad svi krenu kuci u isto vreme na inace brzom auto putu mozete nonsalantno procitati knjigu i popiti kafu ili odgledati film dok se pomerite pola kilometra, a jos kad pada sneg...secam se da sam se cudila pre par godina kada mi je devojka iz svedske pricala kako ona putuje na posao nekih 160 km na slican nacin, ja jesam putovala dosta do posla ali najdalja relacija mi je bila 20tak km a to nije ni blizu ovom gradu u kom jedna ulica ima preko 100km, zato sam sretna sto smo upotrebili logiku da je bolje da nadjemo posao pa onda stan u blizini jer posle 12 sati pred ekranom i za telefonom ko jos zeli da provede 2 u kolima? Ne karikiram to za radno vreme, ono je od 9 do 6, ali aca nikada jos nije dosao kuci pre 7, a obicno dolazi i kasnije, vecera i opet sedne da radi od kuce...i verovatno ce morati jos vise, ne zato sto ga neko tera ili placa nego zato sto mora da se trudi duplo vise nego kanadjanin rodjen i skolovan ovde da dokaze da nesto vredi, svaki indijac ili kinez koji dodje duplo je vredniji i revnosniji od svih odavde jer mora da se opravda i da uspe, zna da nema nazad i da nema nikog da mu pomogne ovde ako sklizne, isto tako zna da ako ti je pruzena sansa uhvati je sa sve cetiri i ne pustaj.
isto tako smo odmah saznali da je ova godina za ucenje, od januara se opet sve okrenulo na to da ja moram da resim svoje probleme a on da uci za drugo radno mesto ako zeli da napreduje, to znaci manje piskaranja na netu a vise na papiru.Moracete da mi oprostite ali dala sam sebi zadatak da ucim i verovatno ce se blog svesti na jednom nedeljno ili takvo nesto kad stignem...zao mi je ali jednostavno moramo napred a ima toliko puno posla i ucenja.
Imali smo goste ovih par vikenda i lepo smo se proveli, ipak dani pocinju da lice jedan na drugi kako samo zimi umeju.Necu da gnjavim sa pricama o losim navikama i komsijama, danima nismo mogli da disemo od smrada vutre u hodniku, nocas su pravili zurku u stanu iznad do 6 ujutru...jedva cekam da se opet selim negde u neki mirniji kraj a mislila sam da mi je dosta selidbe za ovaj period...stvarno mrzim metropole, kad si mrav u rupi od 5 miliona mrava zivot uopste nije zabavan niti mozes da se pravis da to ne utice na tebe, mozes da se pretvaras kao mi i da ceznes za nekim mirom koji je godinama daleko od tebe i u nekom drugom gradu, jedina uteha mi je sto znam da ce doci i taj momenat ,bar ako se ja pitam.
shvatila sam i zasto ljudi koji stignu nestanu sa foruma i neta, posle nekog vremena svet tamo dole *a ne znam zasto je srbija tamo dole)_prestane da biva bitan i da postoji za njih tj nas, ni vesti ni novine nista ne postoji a cela prica o tamo ostaje daleko iza nas jer se vidik grana u hiljadu novih prica, prepreka, problema i resenja koja moraju da se odrade sad i odmah i ovde...
Nekim acinim kolegama treba i po 2 sata do posla i jos vise od 2 nazad jer kad svi krenu kuci u isto vreme na inace brzom auto putu mozete nonsalantno procitati knjigu i popiti kafu ili odgledati film dok se pomerite pola kilometra, a jos kad pada sneg...secam se da sam se cudila pre par godina kada mi je devojka iz svedske pricala kako ona putuje na posao nekih 160 km na slican nacin, ja jesam putovala dosta do posla ali najdalja relacija mi je bila 20tak km a to nije ni blizu ovom gradu u kom jedna ulica ima preko 100km, zato sam sretna sto smo upotrebili logiku da je bolje da nadjemo posao pa onda stan u blizini jer posle 12 sati pred ekranom i za telefonom ko jos zeli da provede 2 u kolima? Ne karikiram to za radno vreme, ono je od 9 do 6, ali aca nikada jos nije dosao kuci pre 7, a obicno dolazi i kasnije, vecera i opet sedne da radi od kuce...i verovatno ce morati jos vise, ne zato sto ga neko tera ili placa nego zato sto mora da se trudi duplo vise nego kanadjanin rodjen i skolovan ovde da dokaze da nesto vredi, svaki indijac ili kinez koji dodje duplo je vredniji i revnosniji od svih odavde jer mora da se opravda i da uspe, zna da nema nazad i da nema nikog da mu pomogne ovde ako sklizne, isto tako zna da ako ti je pruzena sansa uhvati je sa sve cetiri i ne pustaj.
isto tako smo odmah saznali da je ova godina za ucenje, od januara se opet sve okrenulo na to da ja moram da resim svoje probleme a on da uci za drugo radno mesto ako zeli da napreduje, to znaci manje piskaranja na netu a vise na papiru.Moracete da mi oprostite ali dala sam sebi zadatak da ucim i verovatno ce se blog svesti na jednom nedeljno ili takvo nesto kad stignem...zao mi je ali jednostavno moramo napred a ima toliko puno posla i ucenja.
Imali smo goste ovih par vikenda i lepo smo se proveli, ipak dani pocinju da lice jedan na drugi kako samo zimi umeju.Necu da gnjavim sa pricama o losim navikama i komsijama, danima nismo mogli da disemo od smrada vutre u hodniku, nocas su pravili zurku u stanu iznad do 6 ujutru...jedva cekam da se opet selim negde u neki mirniji kraj a mislila sam da mi je dosta selidbe za ovaj period...stvarno mrzim metropole, kad si mrav u rupi od 5 miliona mrava zivot uopste nije zabavan niti mozes da se pravis da to ne utice na tebe, mozes da se pretvaras kao mi i da ceznes za nekim mirom koji je godinama daleko od tebe i u nekom drugom gradu, jedina uteha mi je sto znam da ce doci i taj momenat ,bar ako se ja pitam.
shvatila sam i zasto ljudi koji stignu nestanu sa foruma i neta, posle nekog vremena svet tamo dole *a ne znam zasto je srbija tamo dole)_prestane da biva bitan i da postoji za njih tj nas, ni vesti ni novine nista ne postoji a cela prica o tamo ostaje daleko iza nas jer se vidik grana u hiljadu novih prica, prepreka, problema i resenja koja moraju da se odrade sad i odmah i ovde...
Thursday, January 6, 2011
Blogovi
Kao sto rekoh, kada me mrzi da pisem ja cu vam naci sta da citate :)
blogovi o imigraciji i zivotu u kanadi
http://correresmidestino.com/tag/how-to-find-a-job-in-canada/
http://thezieglersblog.com/
http://engberts-kaya.com/
http://howtoliveincanada.com/
blogovi o imigraciji i zivotu u kanadi
http://correresmidestino.com/tag/how-to-find-a-job-in-canada/
http://thezieglersblog.com/
http://engberts-kaya.com/
http://howtoliveincanada.com/
Networking
Belina boli...to je bila jedna od "genijalnih" tema za pismeni u gimnaziji, razredni nas je terao da povezemo sa tom temom sve sto osecamo u vezi sa belinom i bolom itd...neki su spominjali zubare u belim mantilima, lekare, neki sneg i hladnocu, odsjaj sunca na ledu koji ti grci oci, prazninu, bilo je tu bas mastovitih odgovora, ja naravno nisam odabrala tu temu, moj favorit je bio njegosev stih "svet je ovaj tiran tiraninu, a kamoli dusi blagorodnoj" koliko je tada bilo "gradje" za primere tiranstva i zlobe devedeset i neke dok smo s vremena na vreme sedeli u klupama, izmedju strajkova i protesta.
Danas su pocele da veju one prave debele perjane pahulje koje lenjo potiskuju vazduh oko sebe dok padaju poput zavese na grad, peckale su nas po kozi i licu na minus dva dok smo zmirili i meni se vratila ta tema u glavu, belina boli...bebac koji jos nije dosao u dodir sa skolom i istinama o zivotu je veselo pruzao ruke iz kolica i hvatao pahuljice pokusavajuci nekako da ih strpa usta, smejao se i vikao.
Naucni centar je bio pun skolaraca koji su bez ikakve organizacije rastrkani po grupicama tumarali okolo, nastavnica na ivici da odustane od svega je isla za njima i porazeno ponavljala - bilo bi lepo da ostanete u grupi...uopste joj ne zavidim.naucni centar je prepun igraonica i zanimljivih stvari ali nije jedina takva atrakcija ili mesto za porodice okolo.Igraonica i centara za porodice sa decom ima svuda, cak i crkve organizuju dan za majke i decu gde se svi druze i igraju i dobiju rucak ili uzinu.Komsinica ide cetvrtkom sa malim u katolicku crkvu na druzenje i igru, kaze da imaju 2 dana u nedelji organizovane aktivnosti za majke i decu.
Uvek cete pronaci nesto novo samo ako slusate i trazite. Jedina stvar do koje se ovde tesko dolazi pored posla je informacija, a ona je najvrednija. Gde ima ovo, sta i kako kupovati, gde otici po nesto, kako doci do posla, gde ima posla...sve je to bitno za nekog ko je nov ovde a sve mu je nedostupno ako je sam ili bez ideje sta i kako da trazi.Idite po ustanovama koje su pod pokroviteljstvom http://www.settlement.org/index.asp
idite na razgovor o tome kako naci posao, kako napisati rezime i cover letter, procenite svoje znanje jezika ako treba idite na kurs, cak i ako mislite da je sve to gubljenje vremena znajte da cete tamo upoznati ljude koji su se vec snasli ili se snalaze i cuti od njih gomilu korisnih informacija, i dobru i losu stranu. Ovde postoji nesto sto se zove networking ili mreza poznanika, da objasnim lakse uzecu primer, moja poznanica je dosla ovde (udala se )kad i mi, nasli su joj posao u fabrici kolaca u nocnoj smeni i krenula da uci jezik jer ga nije dobro znala, radila je sa indijkama koje je u startu nisu nesto odusevile niti su htele da imaju ista s njom, pricale su na svom jeziku i uvek je mislila da joj se smeju iza ledja, uglavnom njen opsti utisak o svemu ovde je bio negativan.Kuci se vracala autobusom ili peske u 2 nocu, komsije u kartonskoj zgradi su se non stop zalile na njih jer su bili budni do 4-5 ujutru i klobarali po stanu.Vremenom se sprijateljila sa jednom devojkom indijkom i pocela da dolazi sa njom kolima sa posla, ta devojka je uskoro pronasla bolji posao sa vecom platom u boljoj firmi i posto je tamo bilo jos mesta preporucila nju, tako da se i ona zaposlila tamo.
Kada su poceli konkursi u acinoj firmi njega su pitali da li ima nekog svog ko je dobar u IT struci da preporuci, isto su pitali i ostale i tek onda raspisali konkurs, ovde ljudi ne vole da rizikuju sa nekim ko nije proveren, ako znas nekog ko je dobar radnik i ima iskustvo a hoce nov posao ili bolju platu sef ce ga prihvatiti na tvoju preporuku, naravno ako zalozis obraz za nekoga onda ti je bolje da taj zna sta radi jer posle vise nikom neces moci da pomognes.
U svim firmama to se zove networking, neko nekog poznaje i preporuci te, naravno kod nas za to treba debela veza ili rodjak ili neko ko ce bas da ti ucini,a pritom se ni ne podrazumeva da si kvalifikovan za posao, medjutim ovde je to vise kao neki prijateljski gest tipa "ja sam ti dao sansu a ti vidi ako te zanima". Dok smo bili u Kiceneru isto tako su nam ljudi davali brojeve telefona -e ovo je moj poznanik on ima IT firmu zovi ga pa vidi jel ima mesta i tako...
MOzda ce bas neki lik koga sretnete u skoli engleskog da vam kaze da u njegovoj firmi ima konkurs ili da vam da neku drugu korisnu informaciju, zato mislim da kretati se medju ljudima i osluskivati nije gubljenje vremena to je neka vrsta brze adaptacije i ucenja kako stvari stoje, opstanak u svakom slucaju.Sta biste inace radili, ocajavali u stanu u stranoj zemlji i cekali da se nesto promeni.
I onda ima i ona strana gde se neki narodi bas drze zajedno i guraju i vuku jedni druge, npr kinezi dok se drugi nepodnose i gledaju samo sebe.Prijatelj nam je pricao da je imao dvojicu kolega iz indije, obojica dobri strucnjaci ali iz razlicitih delova i kasti, sa svim ostalim kolegama su komunicirali normalno ali jedan sa drugim nikako.Nedavno sam cula da se neki nasi ovde nude da vam kao srede neke papire za vozacku za 200 dolara ili neke prevode i gluposti, drugim recima da vas opaju kad stignete i nemate pojma.
Jos jednom cu ponoviti, ovo nije ono tamo, sve sto treba da se plati placa se kanadskim institucijama i dobija se racun a ne nasim posrednicima, prevod se moze dobiti od zvanicnog prevodioca 40 cad po papiru, prevodi od prevodilaca iz drugih drzava nisu vazeci samo kanadski prevod dobijen ovde.Sva dokumenta mozete da izvadite i sredite sami, ne treba nikom da platite osim ako ima neki fee na salteru.
Naravno da mozete da kupite diplomu nekog nazovi fakulteta iz neke nazovi krajine ili neke privatne skole za par stotona ili hiljada dolara isto kao i tamo i ovde se mogu dobiti lazni papiri odande da ste tamo bili elektricar ili trgovac ili ne znam ni ja sta, godinama su ljudi to radili i jos rade, samo ako cete tako onda bolje da ne dolazite u Kanadu jer zbog takvih gluposti ona zemlja propada a ova nikom odande ne veruje.Kako ja sad kanadjanima da dokazem da sam ja grejala stolicu godinam i zasluzila svoju diplomu kad je neko dosao sa kupljenom napravio neko cudo oni ga uhvatili i oni mi vise ne veruju iako nemam sta da krijem...isto je i za vozacke, dodje neki indijac koji nije seo u kola na ravnom putu i kaze ja bi sad da vozim sa full G u Kanadi, naravno napravi cudo i kanadjani rese da nece da se bakcu s proveravanjem nego nas sve bace u isti kos i sibnu osiguranja za nove do neba.
Stare navike tesko odumiru, to je jedan od vecih klipova u tockovima i ovde i tamo, i odnosi se podjednako na sve nacije.
Napolju je sad ono sto se zove sqall i ne vidim susednu zgradu od vejavice, vraca mi se u glavu onaj vic o bosancu i grtalici pa se smeskam, ipak nocas u 3 su po obicaju sve posolili a aleksa se navikao na sneg i kao i svakom detetu svidja mu se da se igra u njemu tako da mi ne smeta, mozda ce napadati i za sneska ovaj put.
A kakav je tek osecaj dok gledas sneg kako veje a grickas borovnice i cileanske tresnje velike crne i socne kao u sred maja, totalno nerealan.
http://www.zuzafun.com/10-unusual-christmas-trees
http://www.zuzafun.com/creative-parents
Cherry by ~silycat3 on deviantART
Danas su pocele da veju one prave debele perjane pahulje koje lenjo potiskuju vazduh oko sebe dok padaju poput zavese na grad, peckale su nas po kozi i licu na minus dva dok smo zmirili i meni se vratila ta tema u glavu, belina boli...bebac koji jos nije dosao u dodir sa skolom i istinama o zivotu je veselo pruzao ruke iz kolica i hvatao pahuljice pokusavajuci nekako da ih strpa usta, smejao se i vikao.
Naucni centar je bio pun skolaraca koji su bez ikakve organizacije rastrkani po grupicama tumarali okolo, nastavnica na ivici da odustane od svega je isla za njima i porazeno ponavljala - bilo bi lepo da ostanete u grupi...uopste joj ne zavidim.naucni centar je prepun igraonica i zanimljivih stvari ali nije jedina takva atrakcija ili mesto za porodice okolo.Igraonica i centara za porodice sa decom ima svuda, cak i crkve organizuju dan za majke i decu gde se svi druze i igraju i dobiju rucak ili uzinu.Komsinica ide cetvrtkom sa malim u katolicku crkvu na druzenje i igru, kaze da imaju 2 dana u nedelji organizovane aktivnosti za majke i decu.
Uvek cete pronaci nesto novo samo ako slusate i trazite. Jedina stvar do koje se ovde tesko dolazi pored posla je informacija, a ona je najvrednija. Gde ima ovo, sta i kako kupovati, gde otici po nesto, kako doci do posla, gde ima posla...sve je to bitno za nekog ko je nov ovde a sve mu je nedostupno ako je sam ili bez ideje sta i kako da trazi.Idite po ustanovama koje su pod pokroviteljstvom http://www.settlement.org/index.asp
idite na razgovor o tome kako naci posao, kako napisati rezime i cover letter, procenite svoje znanje jezika ako treba idite na kurs, cak i ako mislite da je sve to gubljenje vremena znajte da cete tamo upoznati ljude koji su se vec snasli ili se snalaze i cuti od njih gomilu korisnih informacija, i dobru i losu stranu. Ovde postoji nesto sto se zove networking ili mreza poznanika, da objasnim lakse uzecu primer, moja poznanica je dosla ovde (udala se )kad i mi, nasli su joj posao u fabrici kolaca u nocnoj smeni i krenula da uci jezik jer ga nije dobro znala, radila je sa indijkama koje je u startu nisu nesto odusevile niti su htele da imaju ista s njom, pricale su na svom jeziku i uvek je mislila da joj se smeju iza ledja, uglavnom njen opsti utisak o svemu ovde je bio negativan.Kuci se vracala autobusom ili peske u 2 nocu, komsije u kartonskoj zgradi su se non stop zalile na njih jer su bili budni do 4-5 ujutru i klobarali po stanu.Vremenom se sprijateljila sa jednom devojkom indijkom i pocela da dolazi sa njom kolima sa posla, ta devojka je uskoro pronasla bolji posao sa vecom platom u boljoj firmi i posto je tamo bilo jos mesta preporucila nju, tako da se i ona zaposlila tamo.
Kada su poceli konkursi u acinoj firmi njega su pitali da li ima nekog svog ko je dobar u IT struci da preporuci, isto su pitali i ostale i tek onda raspisali konkurs, ovde ljudi ne vole da rizikuju sa nekim ko nije proveren, ako znas nekog ko je dobar radnik i ima iskustvo a hoce nov posao ili bolju platu sef ce ga prihvatiti na tvoju preporuku, naravno ako zalozis obraz za nekoga onda ti je bolje da taj zna sta radi jer posle vise nikom neces moci da pomognes.
U svim firmama to se zove networking, neko nekog poznaje i preporuci te, naravno kod nas za to treba debela veza ili rodjak ili neko ko ce bas da ti ucini,a pritom se ni ne podrazumeva da si kvalifikovan za posao, medjutim ovde je to vise kao neki prijateljski gest tipa "ja sam ti dao sansu a ti vidi ako te zanima". Dok smo bili u Kiceneru isto tako su nam ljudi davali brojeve telefona -e ovo je moj poznanik on ima IT firmu zovi ga pa vidi jel ima mesta i tako...
MOzda ce bas neki lik koga sretnete u skoli engleskog da vam kaze da u njegovoj firmi ima konkurs ili da vam da neku drugu korisnu informaciju, zato mislim da kretati se medju ljudima i osluskivati nije gubljenje vremena to je neka vrsta brze adaptacije i ucenja kako stvari stoje, opstanak u svakom slucaju.Sta biste inace radili, ocajavali u stanu u stranoj zemlji i cekali da se nesto promeni.
I onda ima i ona strana gde se neki narodi bas drze zajedno i guraju i vuku jedni druge, npr kinezi dok se drugi nepodnose i gledaju samo sebe.Prijatelj nam je pricao da je imao dvojicu kolega iz indije, obojica dobri strucnjaci ali iz razlicitih delova i kasti, sa svim ostalim kolegama su komunicirali normalno ali jedan sa drugim nikako.Nedavno sam cula da se neki nasi ovde nude da vam kao srede neke papire za vozacku za 200 dolara ili neke prevode i gluposti, drugim recima da vas opaju kad stignete i nemate pojma.
Jos jednom cu ponoviti, ovo nije ono tamo, sve sto treba da se plati placa se kanadskim institucijama i dobija se racun a ne nasim posrednicima, prevod se moze dobiti od zvanicnog prevodioca 40 cad po papiru, prevodi od prevodilaca iz drugih drzava nisu vazeci samo kanadski prevod dobijen ovde.Sva dokumenta mozete da izvadite i sredite sami, ne treba nikom da platite osim ako ima neki fee na salteru.
Naravno da mozete da kupite diplomu nekog nazovi fakulteta iz neke nazovi krajine ili neke privatne skole za par stotona ili hiljada dolara isto kao i tamo i ovde se mogu dobiti lazni papiri odande da ste tamo bili elektricar ili trgovac ili ne znam ni ja sta, godinama su ljudi to radili i jos rade, samo ako cete tako onda bolje da ne dolazite u Kanadu jer zbog takvih gluposti ona zemlja propada a ova nikom odande ne veruje.Kako ja sad kanadjanima da dokazem da sam ja grejala stolicu godinam i zasluzila svoju diplomu kad je neko dosao sa kupljenom napravio neko cudo oni ga uhvatili i oni mi vise ne veruju iako nemam sta da krijem...isto je i za vozacke, dodje neki indijac koji nije seo u kola na ravnom putu i kaze ja bi sad da vozim sa full G u Kanadi, naravno napravi cudo i kanadjani rese da nece da se bakcu s proveravanjem nego nas sve bace u isti kos i sibnu osiguranja za nove do neba.
Stare navike tesko odumiru, to je jedan od vecih klipova u tockovima i ovde i tamo, i odnosi se podjednako na sve nacije.
Napolju je sad ono sto se zove sqall i ne vidim susednu zgradu od vejavice, vraca mi se u glavu onaj vic o bosancu i grtalici pa se smeskam, ipak nocas u 3 su po obicaju sve posolili a aleksa se navikao na sneg i kao i svakom detetu svidja mu se da se igra u njemu tako da mi ne smeta, mozda ce napadati i za sneska ovaj put.
A kakav je tek osecaj dok gledas sneg kako veje a grickas borovnice i cileanske tresnje velike crne i socne kao u sred maja, totalno nerealan.
http://www.zuzafun.com/10-unusual-christmas-trees
http://www.zuzafun.com/creative-parents
Cherry by ~silycat3 on deviantART
Labels:
deca,
emigranti,
imigracija,
sneg,
zamke,
zivot u kanadi
Subscribe to:
Posts (Atom)